Što je bračni ugovor?
U pravnom sustavu Republike Hrvatske bračni ugovor reguliran je odredbom članka 40. trenutno važećeg Obiteljskog zakona. Bračnim ugovorom bračni ili izvanbračni partneri mogu urediti svoje imovinskopravne odnose na postojećoj ili budućoj imovini.
Iako mnogi smatraju da je bračni ugovor znak nepovjerenja u odnosu, u praksi se bračni ugovor pokazuje kao odgovoran i zreo pravni alat koji sprječava nesporazume, pridonosi očuvanju međusobnog poštovanja, i, ako uopće dođe do prestanka zajednice, sprječava dugotrajne sudske sporove koji mogu prouzročiti znatne troškove.
Tko može sklopiti bračni ugovor?
- bračni drugovi (u bilo kojem trenutku tijekom trajanja braka odnosno bračne zajednice);
- zaručnici (prije braka) – tada ga nazivamo predbračni ugovor, ali se u osnovi radi o istom ugovoru kao što je bračni, ali se neslužbeno naziva predbračni jer brak još uvijek nije sklopljen;
- izvanbračni partneri (partneri koji žive u izvanbračnoj zajednici)
Što se može (i ne može) ugovoriti?
Može se:
- isključiti neoboriva zakonska pretpostavka da se imovina stečena za vrijeme trajanja bračne i/ili izvanbračne zajednice tretira kao suvlasništvo u jednakim dijelovima, ako je porijeklo imovine rad ili se radi o imovini koja potječe iz te imovine;
- urediti podjela postojeće i buduće imovine;
- urediti samo pitanje određene imovine, dok se na sve ostalo primjenjuje zakonska pretpostavka o suvlasništvu;
- urediti pitanje dugovanja;
- urediti pitanje ulaganja u nekretninu drugog partnera ili pak pitanje suvlasništva obzirom na veličinu ulaganja;
Ne može se:
- uređivati pitanje roditeljske skrbi nad maloljetnom djecom;
- ugovoriti primjena stranog prava
Kako izgleda postupak sklapanja?
- pravni savjet i priprema dokumentacije – poželjno uz pravnu pomoć odvjetnika;
- izrada ugovora – prilagođeno vašoj konkretnoj situaciji i vrsti imovine;
- ovjera potpisa kod javnog bilježnika – obavezna da bi ugovor imao pravnu snagu;
- upis u zemljišne knjige – samo ako se ugovor odnosi na nekretnine i potrebno je upisivati promjene vlasništva i/ili suvlasništva po ugovoru
Može li se bračni ugovor naknadno mijenjati voljom ugovornih strana?
Da, sporazumno uvijek.
Je li bračni ugovor sudski valjan?
Ako je pravilno sastavljen i ovjeren, sud će ga priznati u slučaju razvoda, postupka u vezi stečevine, ostavinske rasprave ili drugog pravnog postupka.
Koliko košta izrada bračnog ugovora?
Cijena ovisi o složenosti slučaja, vrsti imovine te odvjetničkoj tarifi.
Osim izrade ugovora, u trošak ulazi i:
- savjetovanje,
- prilagodba konkretnim okolnostima kroz komentare ili pregovore;
- ovjera kod javnog bilježnika (naplaćuje se dodatno prema bilježničkoj tarifi).
U svakom slučaju, to je jednokratno ulaganje koje može značajno smanjiti buduće rizike i troškove.
Zaključno
Rješavanje imovinskih odnosa nakon prestanka suživota i zajednice zna biti dugotrajno, iscrpljujuće i financijski zahtjevno. Sklapanje bračnog ugovora ne znači nepovjerenje među partnerima, već jasno definiranje imovinskih odnosa i odgovornosti.
U situacijama poput razvoda, smrti ili nesporazuma, pravovremeno sklopljen i pravno valjan bračni ugovor može donijeti višestruke prednosti poput primjerice:
- ne mora se voditi sudski postupak radi podjele bračne ili izvanbračne stečevine, a čime se zapravo štede znatna imovinska sredstava;
- olakšano je utvrđenje ostavinske mase u ostavinskom postupku iza smrti partnera u odnosu na nasljednike;
- sprječava se situacija u kojoj jedan od partnera manipulira postupkom razvoda braka i skrbništvom nad zajedničkom maloljetnom djecom uvjetujući prvenstveno rješavanje međusobnih imovinskih odnosa
Zato je pravovremeno sklapanje bračnog odgovorna odluka kojom se štite obje strane – kako pravno i imovinski, tako i emocionalno.
U slučaju da bračni ugovor nikada nije sklopljen, a dođe do razdvajanja i prestanka zajednice, uvijek je ispravno pokušati postići dogovor oko podjele imovine uz zajedničku pomoć odvjetnika, te koristiti sudsku varijantu kao zadnju opciju. Ugovor koji se u tom trenutku sklapa se neslužbeno zove sporazum o diobi bračne stečevine.